Švicarska je država konsenzusa (Willensnation): ona ne čini jedinstvenu zajednicu ni u etničkom, ni u jezičnom, kao ni religijskom smislu. Od 1848. ona je federalna država. Državno ustrojstvo Švicarske je federativno i raščlanjena je na tri političke razine, saveznu, kantonalnu i općinsku.

Savez (Bund) je švicarski naziv za državu. U Savezu postoje tri različite vlasti: izvršna (Savezno vijeće (Bundesrat)), zakonodavna (Parlament) i pravosudna (Savezni sud). Razdioba vlasti vrijedi na svim razinama (saveznoj, kantonalnoj, općinskoj (Bund, Kantone, Gemeinden)).

Kantoni su prvobitne države koje su se 1848. spojile u Savez. Švicarska se sastoji od 26 kantona. Zug je jedan od njih.

Političke zajednice tvore najdonju razinu državnog poretka. Osim zadataka koje im je dodijelio kanton kao i Savez, općine također koriste svoje ovlasti u različitim područjima. Općine u Zugu (Gemeinden).

Švicarski narod je prema ustavu suveren zemalja dakle, najviša politička instanca. On obuhvaća sve odrasle žene i muškarce sa građanskim pravom. Osobe mlađe od 18 godina i inozemni državljani na saveznoj razini nemaju politička prava. Suveren bira Parlament (zakonodavna vlast). Parlament bira vladu (izvršna vlast) i vrhovni sud (pravosudna vlast). Ove tri vlasti striktno su odvojene. Političkim instrumentima kao što je inicijativa i referendum švicarski narod može izravno utjecati na ustav odnosno predloženi zakon.
 
Brošura: Dobrodošli u Švajcarsku (srpski) na 12 jezika.